Kardiologija
Kardiologija je grana interne medicine koja se bavi liječenjem bolesti srca i krvnih žila.
Bolesti srca i krvnih žila možemo podijeliti na: bolesti endokarda, bolesti miokarda (kardiomiopatije, angina pectoris, infarkt miokarda), bolesti perikarda, poremećaje rada srca (aritmije), greške srčanih zalistaka (urođene i stečene), srčanu insuficijenciju (dekompenzacija) i bolesti krvnih žila (ateroskleroza, tromboza, tromboflebitis…).
Kardiološki pregled je pregled specijaliste interniste-kardiologa koji temeljem anamneze, detaljnog kliničkog pregleda te prema potrebi dodatnih dijagnostičkih pretraga, postavlja točnu dijagnozu bolesti i propisuje terapiju.
Stanja i bolesti koje se analiziraju na ovom pregledu su: nejasna bol u prsima (stezanje u prsima), povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija), pitanje infarkta srčanog mišića ili angine pektoris (ishemija srca – nedostatak kisika u srcu), popuštanje srčanog mišića – zatajivanje srca, nepravilan rad srca i osjećaj lupanja te preskakivanja srca (aritmije, ekstrasistole, fibrilacija atrija, palpitacije), osjećaj gušenja, iznenadne promjene krvnog tlaka, nejasne nesvjestice, vrtoglavice i prirođene mane srca.
U Kardiološkoj ambulanti Poliklnike Svečnjak možete obaviti:
– specijalistički pregled kod liječnika kardiologa – razgovor s pacijentom, fiziklani pregled (slušanje srca i pluća), preporuka i liječenje
– snimanje EKG-a, spirometriju i mjerenje krvnog tlaka
– ultrazvuk srca – color doppler
– color doppler karotidnih aretrija (CDFI) i arterija vertebrobazilarnog sliva (CDVB sliva)
– konzilijarni pregledi / drugo mišljenje
Kada obaviti prvi dijagnostički pregled?
Kardiolozi preporučuju prvi dijagnostički pregled stanja srca i krvožilnog sustava u 40-toj godini života, posebice ako spadate u rizičnu skupinu s niže navedenim faktorima i ako ste izloženi konstantnom stresu.
Bitno je rano otkriti bolesti srca i krvnih žila kako bi se spriječile ozbiljne posljedice ovih bolesti.
Simptomi koje ne biste smjeli zanemariti kada je riječ o srčanom zdravlju: bol u prsima, zaduha, poremećaji svijesti, lupanje i preskakanje srca te loše podnošenje napora.
Faktori rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila su:
- povišene masnoće u krvi
- prekomjerna tjelesna težina
- pušenje, alkohol
- muški spol
- povišene vrijednosti krvnog tlaka
- šećerna bolest
- nedovoljna fizička aktivnost
- svakodnevna izloženost stresu
- bolesti srca i krvnih žila u obitelji
- starosna dob
Dijagnostičke pretrage
Sastavni dio svakog kardiološkog pregleda je snimanje rada srca – EKG (elektrokardiogram) i mjerenje krvnog tlaka, a dodatne pretrage ovise o zdravstvenom stanju pacijenta.
EKG je prva pretraga na koju će Vas poslati liječnik opće prakse ili specijalista interne medicine -kardiolog. EKG prenosi električni signal iz srca. Za izvođenje EKG-a pacijent leži na krevetu i miruje, razodjeven do struka. Na prsni koš, ruke i noge stavljaju mu se elektrode koje su povezane žicama s uređajem koji očitava električnu aktivnost srca.
Pretraga je bezbolna, ispis rada srca je odmah gotov a za obavljanje EKG-a nije potrebna posebna priprema.
Ultrazvuk srca je pretraga koja je neophodna da bi se detaljnije uvidjelo što se događa sa svakim otkucajem Vašeg srčanog mišića.
Tijekom snimanja pacijent leži na leđima ili boku svučen do pojasa. Liječnik na prsa stavlja gel koji omogućuje bolju provodljivost uzv impulsa, a time i kvalitetniju sliku koja se javlja na ekranu aparata. Ultrazvučni uređaj sa specijalnom sondom omogućuje promatranje unutarnje strukture i funkcije srca: debljinu srčanog mišića, zatvaranje srčanih zalistaka, brzinu punjenja srca i protoka krvi, aterosklerotske promjene.
Pretragu izvodi isključivo specijalist kardiolog, bezbolna je, traje oko 30 minuta i nalaz je odmah gotov.
Tijekom obrade povišenih vrijednosti krvnog tlaka ili abnormalnosti srčanog ritma često se u cilju postavljanja dijagnoze i određivanja terapije izvode 24 satna snimanja tzv.Holter pretrage (tlaka ili EKG-a).
Holter RR-a (tlaka) je pretraga tijekom koje pacijent ima 24 sata na nadlaktici pričvršćenu manžetu za mjerenje tlaka. Manžeta je spojena s uređajem koji snima i bilježi vrijednosti tlaka.
Holter EKG-a je pretraga tijekom koje pacijent ima 24 sata na prsnom košu pričvršćene elektrode (iste kao kod EKG-a) koje su tankim žicama spojene s uređajem unutar kojeg je sistem za snimanje rada srca.
Uređaji koji bilježe vrijednosti tlaka ili snimaju EKG se stavljaju u za to previđene torbice s remenom koji se nosi ili oko vrata ili oko struka.
Pretrage se izvode 24 sata kako bi liječnik imao uvid u rad srca, odnosno vrijednosti tlaka, tijekom uobičajenih svakodnevnih aktivnosti.
Za vrijeme nošenja uređaja nije dozvoljeno dirati niti pomicati elektrode, odnosno manžetu koja mjeri tlak. Uređaj ne smijete smočiti što znači da se u tih 24 sata pacijent ne smijete prati. Tijekom noći potrebno je naći udoban položaj u kojem se ne vrši pritisak na Holter kako se snimanje ne bi prekinulo.
Medicinsko osoblje će Vam prilikom postavljanja uređaja dati upute o ponašanju i rukovanju aparatom kao i pisanju dnevnika, odnosno bilježenju dnevnih aktivnosti što će liiječniku pomoći kod interpretacije nalaza i određivanja terapije.
Test opterećenja je nešto što će Vam kardiolog preporučiti da bi vidio sposobnost Vašeg srca pri izdržavanju napora.
Test opterećenja se izvodi na način da pacijent ima prikopčane elektrode za snimanje EKG, kao i manžetu tlakomjera dok vrti bicikl ili trči po pokretnoj traci. Test mora biti nadgledan od strane liječnika kako bi se pravovremeno mogao zaustaviti zbog nepravilnosti rada srca, ali i na zahtjev pacijenta zbog umora.
Po završetku testa neophodno je da se pacijent u potpunosti odmori i osvježi prije odlaska kući.
Ukoliko gore navedene pretrage nisu dovoljne, kardiolog može preporučiti i zahtjevnije invazivne pretrage kako bi utvrdio razlog javljajnja pojedinih simptoma, dobio precizniju sliku srca ili u sklopu pripreme za predstojeće kliničke ili operativne zahvate.
Koronarografija je najkorisnija i najvažnija procedura u dijagnostici koronarne bolesti jer omogućava liječniku da točno vidi gdje su srčane arterije sužene ili zatvorene. Koronarografija se izvodi tako da se prvo punktira, odnosno ubode femoralna arterija koja se nalazi u preponi (obično se punkcija vrši u desnoj preponi). Prije samog uboda bolesnik dobiva lokalnu anesteziju (sredstvo protiv bolova), tako da je sam ubod ili punkcija praktički bezbolna. Nakon punkcije u arteriju se uvodi tzv. uvodnica (mala plastična cijevčica) preko koje se u arteriju uvode kateteri. Kateter je duga uska cijev (promjera tek oko 2 mm) kojom se dolazi sve do srca odnosno koronarnih krvnih žila. Tijekom izvođenja pretrage, putem kamere koja je sastavni dio opreme, na ekranu se kontrolira stanje unutar krvne žile. Kardiološka kateterizacija se osim za pregled stanja krvih žila koristi i za provociranje rada srca u kontroliranim uvijetima tako da se bolje razumije nastanak aritmija. Tijekom pregleda pacijent mora biti miran, ali liječnik može zatražiti od pacijenta da simulira osjećaj napinanjanja (slično kao kod obavljanja velike nužde) što se naziva tzv. valsalva pokus. Taj pokus omogučava liječniku bolji pregled srca pri napinjanju.
Koronarografija je procedura zbog koje pacijent treba biti primljen na bolničko liječenje u trajanju dva do tri dana. Pacijent je tijekom izvođenja pretrage budan.
Iako invazivne, ovakve pretrage su nezamjenjive kod težih poremećaja rada srca – omogućuju liječniku da bolje vidi i razumije stanje samog srca, srčanih zalistaka, mjerenje tlakova i protoka krvi kroz srce i koronarne (srčane) krvne žile.